{"id":164,"date":"2018-07-05T15:03:27","date_gmt":"2018-07-05T13:03:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.zupa-pleternica.hr\/arhiva-web\/?page_id=164"},"modified":"2018-07-05T15:03:27","modified_gmt":"2018-07-05T13:03:27","slug":"povijest-zupe","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.zupa-pleternica.hr\/arhiva-web\/povijest-zupe\/","title":{"rendered":"Povijest \u017eupe"},"content":{"rendered":"

Iz pro\u0161losti \u017eupe<\/span><\/strong><\/p>\n

Crkvena povijest nam kazuje da je pleterni\u010dka \u017eupa osnovana 1333. godine, a da se Pleternica pod imenom sv. Nikole spominje 1335. godine. U jednoj bilje\u0161ci Adama Baltazara Kr\u010deli\u0107a, zagreba\u010dkog kanonika i povjesni\u010dara, Pleternica se spominje 1270. godine u poslu prikupljanja biskupske desetine nekog Petra , sina Rudolfa iz Pleternice. Brigu o \u017eupi i \u017eupnoj crkvi u Pleternici vodili su redovnici, franjevci sve do 1754. godine. Posebno se u brizi za crkveno-duhovni \u017eivot isticao fra Luka Ibri\u0161imovi\u0107 Sokol, franjevac koji je 1688. godine oslobodio Po\u017eegu od Turaka, a koji je bio du\u0161obri\u017enik Pleterni\u010dke \u017eupe i \u017eupa sv. Mihovila u Ratkovici, te u Zagra\u0111u, Bu\u010dju i Drenovcu. Kada se vlastelinstvo Pleternice 1728. godine na\u0161lo, po odobrenju Karla VI. posljednjeg mu\u0161kog potomka dinastije Habsburga, u posjedu dvorskog savjetnika i kancelara Zlatnog runa Joanna Theodora ab Imbsena, zapisano je da je isti obnovio crkvu sv. Nikole i podigao u Pleternici dvije kapelice, sv. Roka i Sebastijana u po\u017eeskoj ulici i sv. Ivana Nepomuka u samom sredi\u0161tu Pleternice.<\/p>\n

U arhivskim dokumentima pleterni\u010dke \u017eupe , zapisani su ovi svjetovni (dijecezanski) \u017eupnici: Marko Pejzoki\u0107 (1754.-1780.), Martin Kos (1781.-1792.), Ilija Markovi\u0107 (1792.- 1824.), Matija Fili\u0107(1824.), Josip Kova\u010devi\u0107 (1824.-1855.), Antun Terzi\u0107 (1856.-1861.), Matija Kova\u010devi\u0107 (1861.-1888.), Antun Mikuli\u0107 (1889.-1896.), Teodor pl. Kraljevi\u0107 (1896.-1901.), Matej Gollek (1901.-1926.), Antun Ivezi\u0107 (1926.-1927.), Franjo Radovi\u0107 (1927.-1945.), Ljudevit Petrak (1945.-1994.), Antun \u0106orkovi\u0107 (1994.- ). U istom razdoblju du\u017enost kapelana obavljali su: Ivan Pesutovi\u0107 (1754.-1756.), Matija Juraji\u0107 (1756.), Petar Peri\u0107(1756.), \u0110uro Pap\u010devac (1756.-1757.), Martin Kos( 1757.), Ivan Reih (1757.-1758.), Bonaventura Mandi\u0107 ( 1758.-1763.), Ivan Mulih (1763.), Ivan Prosek (1763.), Marin \u0110uki\u0107 (1763.-1764.), Bazilije Koli\u0107 (1764.-1765.), Ivan Zemljak (1765.-1767.), Marko \u010cakali\u0107 (1767.-1775.), Ivan Gr\u010dar (1775.-1780.), Matija Stare\u0161ini\u0107 (1780.-1781.), Franjo Derki\u0107 (1781.-1782.), Matija Stare\u0161ini\u0107 (1782.-1785.), Fabijan Vrbani\u0107 (1786.), Franjo Samobor\u010devi\u0107 (1786.), \u0110uro Si\u0161i\u0107 (1786.-1787.), Martin Ninkovi\u0107 (1787.), Mijo Ferkovi\u0107 (1787.-1788.), Ivan Ga\u0161pari\u0107 (1788.-1789.), Nikola Gregori\u0107 (1789.-1790.), Ilija Markovi\u0107(1790.), \u0160imun Samard\u017ei\u0107 (1793.-1794.), Faustin Pavlovi\u0107 (1794.-1795.), Ivan Katineli( 1796.-1797.), Martin Kati\u0107 (1797.-1798.), Josip Josipovi\u0107( 1801.-1806.), Franjo Miki\u0107 (1806.-1808.), Mijo Vrbanac (1808.-1811.), Petar Kunac( 1811.), Karlo Rado\u0161 (1812.), Jospi Hovanec (1812.-1813.), Josip Katu\u0161i\u0107 (1813.), \u0110uro Livakovi\u0107 (1813.), Jakob Katu\u0161i\u0107 (1813.-1818.), Josip Horvati\u0107 (1818.), Josip Mato\u0161 (1818.), Baltazar Ninkovi\u0107 (1818.-1821.), Alojzije Trna\u010di\u0107 (1821.-1822.), Antun Bosmani\u0107(1822.-1823.), Nikola Sever (1823.), Matija Buneta (1824.-1827.), Ivan Feri\u0107 (1827.-1828.), Karlo \u0160lisler (1828.-1829.), Mijo Bari\u0107 (1829.-1830.), Antun Floderal (1830.), Jakob Korponija (1830.), Antun Petra\u010di\u0107 (1831.), Jospi Fabijanec (1831.), Mijo Cigel (1832.-1833.), Franjo Brdari\u0107 (1907.), Florijan Paunovi\u0107 (1908.), Jakob Gjud (1909.), Mijo Posavec (1909.), Stijepan Schmidt (1910.), Franjo Karli\u0107 (1911.), Pavel Kova\u010di\u0107 (1938.-1943.), Dragutin Ku\u017ee (1943.-1944.), Ljudevit Petrak(1944.-1945.), Mladen Hokman (1975.-1978.), \u0110uro Sabolek (1976.-1978.), Ilija Ze\u010devi\u0107 (1978.-1982.), Mario Sani\u0107 (1997.-1998.), \u0110uro Cviti\u0107(1998.-2001.), Josip Vra\u010dari\u0107 (2001.-2004.), Pejo Or\u0161oli\u0107 (2004.-2006.), Mario Ra\u0161i\u0107 (2006.-2009.) i Ivan \u0160tivi\u010di\u0107(2009.-).<\/p>\n

Sve\u0107enici ro\u0111eni u Pleternici bili su: Matej Ninkovi\u0107, Matija Fili\u0107, Jakob Katu\u0161i\u0107, Petar Fili\u0107, Antun Terzi\u0107, Ivan Valeti\u0107, Franjo \u0160ultajz, Nikola \u0160vajcer, Juraj \u010capo, Ivan Erjavac, Matija \u0160teti\u0107, Bo\u0161ko Rimac, Josip Dragutin Josipovi\u0107, Bla\u017e Radoni\u0107, a iz sela Gradca Stjepan Mi\u010devi\u0107, Vjekoslav Mari\u0107, Ante Jakobovi\u0107. Spomenut \u0107emo i redovnike iz pleterni\u010dke \u017eupe: fra Kajo Agji\u0107, fra \u0160imun Romi\u0107, fra Nenad Meter, fra Ante Grbe\u0161, fra Jozo Grbe\u0161, fra Luka \u0160ar\u010devi\u0107 , fra Ivan \u0160ar\u010devi\u0107 i fra Ante \u0160ar\u010devi\u0107. Iza nas je vrijeme u kojem je hrvatski \u010dovjek pro\u0161ao jedno od najte\u017eih razdoblja u svojoj povijesti i u kojem je vjera u Boga pomogla pleterni\u010dkom vjerniku, dala mu snagu i hrabrost da obrani i u svojoj domovini izbori dugo \u017eeljenu slobodu. Upravo je u najte\u017eim trenutcima, u vrijeme dviju Jugoslavija, Katoli\u010dka crkva bila snaga koja je i najvi\u0161e zaslu\u017ena za opstojnost hrvatskog naroda na ovom slavonskom prostoru. U vremenu neda\u0107a i kri\u017enih putova bilo je u pleterni\u010dkoj pro\u0161losti i bezbo\u017enika koji su ru\u0161ili i uni\u0161tavali sve \u0161to je dokazivalo postojanje vjere i crkve u ovim krajevima. Tako su u vrijeme u II. svjetskog rata, u ranim jutarnjim satima 3. prosinaca 1944. godine, partizani sru\u0161ili do temelja \u017eupnu crkvu sv. Nikole. Od sru\u0161ene crkve ostao je samo kameni luk na kojem je pisalo: “Ovo je ku\u0107a molitve “. Bilo je tako kao i danas i uvijeke. Pet mjeseci kasnije, tijekom no\u0107i 11.\/12. svibnja 1945. partizani su ubili u \u017eupnom stanu pleterni\u010dkog \u017eupnika vele\u010dasnog Franju Radovi\u0107a, 8 a 1. o\u017eujka 1947. godine i \u010dasnu sestru Eulaliju Kulier iz reda Klanjateljica Krvi Kristove.<\/p>\n

Zalaganjem pleterni\u010dkog \u017eupnika msgr. Ljudevita Petraka izgra\u0111ena je nova \u017eupna crkava ( 1963.-1971.), posve\u0107ena Pre\u010distom Srcu Marijinu.10 Tijekom svog 50. obljetni\u010dkog pastoralnog djelovanja u pleterni\u010dkoj \u017eupi, pre\u010dasni Ljudevit Petrak dao je urediti i obnoviti osam kapelica: Sv. Fabijana i Sebastijana u Frkljevcima i Kadanovcima, sv. Josipa u Bzenici, sv. Mihajla Arkan\u0111ela u Komorici, Svih Svetih u Koprivnici, sv. Ivana Krstitelja u Sulkovima, sv. Uza\u0161a\u0161\u0107a Spasitelja u Gradcu, sv. Antuna Padovanskog u Bresnici i sv. Petra,u vinogradima, na Starcu u Pleternici. Kada je 1728. godine vlastelinom Pleternice postao barun Imbsen, izgradio je dvije kapelice: sv. Ivana Nepomuka na trgu u Pleternici i sv. Roka i Sebastijana u po\u017ee\u0161koj ulici.<\/p>\n

Pleterni\u010dka \u017eupa sv. Nikole imala je tijekom svoje povijesti istaknutih i vrijednih sve\u0107enika, a posebno \u017eupnika, koji su svaki na svoj na\u010din i prema svojim mogu\u0107nostima radili na napretku i dobrobiti ove \u017eupe. Vele\u010dasni Petrak bio je poseban u povijesti pleterni\u010dke \u017eupe, a rijedak u Zagreba\u010dkoj nadbiskupiji koji je 50 godina slu\u017ebovao u jednoj \u017eupi,od 1944.-1994., koji je svoj zlatni misni\u010dki jubilej proslavio u \u017eupi Pleternici 17.srpnja 1994., a grad Pleternica proglasio ga je prvim po\u010dasnim gra\u0111aninom. Nadbiskupski duhovni stol u Zagrebu 1958. godine, radi po\u017ertvovnog sve\u0107eni\u010dkog rada, imenovao je ,od nadbiskupa koadjutora dr. Franje \u0160epera,vele\u010dasnog Petraka za\u010dasnim prisjednikom Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu, s pravom no\u0161enja pojasa ljubi\u010daste boje, a Zagreba\u010dki nadbiskup dr. Franjo Kuhari\u0107 imenovao ga je i dekanom po\u017eeskog dekanata 1973. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iz pro\u0161losti \u017eupe Crkvena povijest nam kazuje da je pleterni\u010dka \u017eupa osnovana 1333. godine, a da se Pleternica pod imenom sv. Nikole spominje 1335. godine. U jednoj bilje\u0161ci Adama Baltazara Kr\u010deli\u0107a, zagreba\u010dkog kanonika i povjesni\u010dara, Pleternica se spominje 1270. godine u poslu prikupljanja biskupske desetine nekog Petra , sina Rudolfa iz Pleternice. Brigu o \u017eupi … [Vi\u0161e …]<\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["entry","page","publish","author-adminko","post-164"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.zupa-pleternica.hr\/arhiva-web\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/164","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.zupa-pleternica.hr\/arhiva-web\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.zupa-pleternica.hr\/arhiva-web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zupa-pleternica.hr\/arhiva-web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zupa-pleternica.hr\/arhiva-web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=164"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.zupa-pleternica.hr\/arhiva-web\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/164\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":165,"href":"https:\/\/www.zupa-pleternica.hr\/arhiva-web\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/164\/revisions\/165"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.zupa-pleternica.hr\/arhiva-web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}